Divostin umesto Kormanskog polja

04.01.2011. 00:00
Autor: B92

 Kooperantima Fijata država će u dogovoru sa kragujevačkim vlastima obezbediti drugu lokaciju za gradnju jer je odustala od eksproprijacije Kormanskog polja.

Vlasnici parcela više meseci su protestvovali odbijajući da prihvate ponuđenu otkupnu cenu od 350 evra za ar i tražili da im se plati po 4.000 evra po aru.

Zbog toga će umesto 67 hektara proizvođačima auto-delova iz Italije država Srbija da ponudi 35 hektara koji su u njenom vlasništvu, a još pet hektara biće otkupljeno na obodu Kormanskog polja.

Za „Fijatove“ kooperante, bez kojih fabrika u Kragujevcu neće moći da započne proizvodnju novih modela automobila, biće obezbeđena druga lokacija, najverovatnije deo vojnog kompleksa koji se nalazi u selu Divostin. Radovi na izgradnji fabrika trebalo bi da počnu na proleće ove godine. 

Sa ovom promenom, međutim, mora da se složi i nadležno Ministarstvo odbrane, sa kojim kragujevačka uprava već sedam godinama ne može da se dogovori oko preuzimanja zemljišta i objekata na lokaciji kasarne „Vojvoda Radomir Putnik“ u centru grada. 

„Fijatova“ investicija ima nacionalni značaj i mislim da će se rešenje brzo naći. Što se tiče grada, mi smo apsolutno spremni da ispunimo svoje obaveze, bez obzira na to koja lokacija bude ponuđena proizvođačima delova iz Italije – rekao je za naš list Vlado Vučković, član Gradskog veća zadužen za privredu.

Odustajanje države od planiranog otkupa zemljišta, meštani kragujevačkih sela koji poseduje parcele na Kormanskom polju dočekali su sa olakšanjem. 

"Nije reč ni o kakvoj uceni, već o tržišnim principima koji vladaju svuda u svetu. Nikad nismo bili protiv dolaska „Fijatovih“ kooperanata, ali smo tražili da naša zemlja bude realno procenjena. Sada, konačno, imamo mogućnost da svoje parcele ponudimo na tržištu, pa ko koliku cenu postigne", izjavio je Milan Urošević, predsednik letos formiranog Inicijativnog odbora za zaštitu prava vlasnika privatne imovine na Kormanskom polju. 

Prema njegovim rečima, država na Kormanskom polju „nije ni mogla da proglasi javni interes, budući da je reč o interesima jedne privatne firme, a ne o izgradnji javnih objekata, kao što su putevi, škole, bolnice...“