Uredbom država poklanja zemljište

11.07.2010. 00:00
Autor: B92

Vlada Srbije je našla način da tajkunima koji su privatizovali preduzeća zbog atraktivnih lokacija pokloni zemljište, a da to izgleda kao da su ga platili.

Uredba o konverziji prava korišćenja građevinskog zemljišta u pravo svojine, čiju je izmenu Vlada usvojila 2. jula, naizgled bi trebalo da napuni budžet, a u realnosti biće izgubljene višemilionske sume.

Tako je ovom uredbom Vlada privatizacionim vlasnicima dala mogućnost da zemljište otkupe u 240 rata, bez kamate, i sa revalorizacijom koja će se vršiti samo dva puta godišnje. To su za naš list potvrdili u Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja, koje je i predlagač Uredbe.

Nije teško zaključiti da će tako izgledati kao da država zarađuje, a da će u stvari zaraditi mnogo manje nego što bi da je zemljišta prodato po tržišnim uslovima.

"Ako želite da održite realnu vrednost nekog zemljišta, realno bi bilo zaračunati kamatu, jer se u suprotnom poklanja prirast na kapital. To je dodatni popust tajkunima. Revalorizacijom će se očuvati vrednost zemljišta, ali kapital ima svoju cenu. Inflacija nije cena kapitala, već je to kamata. Tu cenu kapitala Vlada poklanja tajkunima, što je opet novi ustupak onima koji su svesno išli na to da dođu do zemljišta besplatno", kaže Danilo Šuković.

On dodaje da ukoliko bi kapital bio angažovan 20 godina (koliko bi trajala isplata 240 rata), uz stopu profita od sedam, osam odsto, govorimo o ogromnoj vrednosti i još većoj šteti za državni budžet.

Nameće se pitanje zašto naknada, na primer, ne bi bila vezana za kurs evra (NBS) na dan uplate kao što je to u slučaju kada građani ili preduzeća uzimaju kredite. Ovako sve je sračunato da inflacija obezvredi obaveze, kao što je to u Srbiji uvek bio slučaj za miljenike vlasti. Kao da je sve činjeno u korist tajkuna, a na štetu budžeta.

Primera radi, iz Ministarstva životne sredina i prostornog planiranja najavljeno je da će oni koji naknadu za konverziju isplate jednokratno moći da ostvare popust od 30 do 50 odsto. Resorni ministar Oliver Dulić je rekao i da će vlasnike onih preduzeća za koje procene da je privatizacija bila uspešna država osloboditi plaćanja naknade. Ko su ti vlasnici, može samo da se nagađa.

Na pitanje da li su imali neko posebno uspešno preduzeće na umu, Aleksandra Damnjanović-Petrović, pomoćnica ministra životne sredine i prostornog planiranja, kaže da je "u uredbi napravljena razlika u određivanju visine naknade za konverziju kada je neizgrađeno i izgrađeno zemljište. Pretpostavljam da je ministar Dulić mislio na velike komplekse iz privatizacije koji su nastavili proizvodnju i koji zapošljavaju radnike".

Petljanje sa pretvaranjem prava korišćenja državne zemlje u vlasništvo nad njom traje već deceniju, od samog početka privatizacije. Tadašnja država je ne obazirući se na vlasništvo nad zemljištem, namere kupca i poreklo njegovog novca pokrenula privatizaciju oko 2.000 preduzeća smeštenih na građevinskom zemljištu. Kupovali su ih svi i svakakvi, ali je zemljište ostajalo u državnom vlasništvu, pa je i u proceni vrednosti preduzeća, zemljište vrednovano nulom.

Krajem 2009. Vlada donosi Zakon o planiranju u izgradnji kojim je omogućeno da vlasnici privatizovanog zemljišta izvrše konverziju prava korišćenja u pravo svojine (vlasništva). Konverzija je trebalo da bude obavljena po tržišnim cenama, umanjenim za troškove pribavljanja prava korišćenja (sitni troškovi, pribavljanje potvrda…) i eventualnih ulaganja u zemljište.

Međutim, u Uredbi o konverziji prava korišćenja građevinskog zemljišta u pravo svojine, koju je vlada usvojila 21. januara, navedeno je da se pod te troškove podvodi i ukupna cena kapitala i imovine, odnosno cena koju je vlasnik platio za privatizovano preduzeće. Time je Vlada privatizacionim vlasnicima poklonila državnu imovinu.

"U jednom potencijalnom slučaju država je osobi koja je kupila preduzeće čije je zemljište jeftinije od cene samog preduzeća poklonila zemlju, a u drugom, kada je cena preduzeća manja od cene zemljišta, poklonila preduzeće", objašnjava Danilo Šuković.

Štetnim načinom plaćanja stavljena je kruna na sumnjivi proces privatizovanja državnog građevinskog zemljišta.